e-mail: nmcg@t-com.me      mkn@t-com.me   
   mne / eng
 

O NAMA  |  AKTUELNO  | STALNE POSTAVKE  |  POVREMENE IZLOŽBE   |  ZBIRKE    SARADNJA  |   PUBLIKACIJE   |  POSJETA  KONTAKTI  RAZGLEDNICA 

KORISNI LINKOVI

 

 

SERVISI:

Pristup informacijama

Javne nabavke

Interna akta

 

..

 

*       *       *       *       *

.

Crnogorska galerija umjetnosti "Miodrag Dado Đurić"

.

Djela ruskih umjetnika iz kolekcije Valerija Pustarnakova

Svečano otvaranje izložbe: ponedjeljak, 17. avgust u 20 časova
Trajanje izložbe: 17. avgust - 6. septembar 2015
.

Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa kompanijom Imperio Holding Limited d.o.o., investitorom projekta Lazaret u Meljinama, organizuje izložbu djela ruskih umjetnika iz privatne kolekcije Valerija Pustarnakova, jednog od učesnika u projektu Lazaret. Kolekcija obuhvata oko pet stotina umjetničkih djela, a na izložbi u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju biće prezentovano 75 slika 24 autora različitih generacija. Riječ je o vrsnim umjetnicima iz Sankt Peterburga koji su školovani na Peterburškoj umetničkoj akademiji (Institut I.E. Rjepina), i koji nastavljaju tradiciju realističkog slikarstva koja počiva na radovima P.P. Čistjakova, I.E. Rjepina, I.I. Levitana i V.I. Surikova. Prema selekciji kustoskinja Snežane Ivović i Ekaterine Sapogove, izložbom su obuhvaćena djela sa motivima mrtve prirode, pejzaža, portreta, žanr scena i pripadaju periodu od sredine XX vijeka do danas.

Umjetnici čija će djela biti prezentirana na izložbi: Aleksandar Aljhovski, David Aljhovski, Valentin Bernadski, Genadij Bernadski, Vasilij Borisenkov, Vasilij Bratanjuk, Ivan Varičev, Nikolaj Volodimorov, Oleg Gadalov, Nikolaj Galahov, Aleksej Gricaj, Vjačeslav Zagonjek, Vladimir Kranc, Irina Maslenikova, Georgij Moroz, Viktor Reihet, Nikolaj  Rjepin, Margarita Ruban, Ivan Savenko, Nikolaj Savenko, Boris Semjonov, Sergej Smirnof, Oleg Tenjajev, Fjodor Borisovič.

.

Ulaz slobodan.

Radno vrijeme galerije: utorak – nedjelja 10h–14h i  17h–21h

 

 

Rusija ima bogatu tradiciju kolekcioniranja umjetničkih dela. Specifičnost ruskog kolekcionarstva je u njegovoj širini i raznolikosti kulturnih i umjetničkih interesa. To je uslovljeno gigantskim prostranstvom naše zemlje. Najveći kolekcionar XVIII vijeka bila je carica Jekaterina II, koja je za svoju kolekciju slika izgradila Ermitaž u Peterburgu - najveću galeriju na svijetu. Carica je za vrijeme svoje vladavine kupila oko 2500 slika i hiljade radova stranih majstora, i samim tim je u ruskom umjetničkom kontekstu udahnula duh slikarstva svjetskog nivoa. Sakupljački rad P.M. Tretjakova u značajnoj mjeri je pomogao razvoju realističke umjetnosti peredvižnjika P.P. Čistjakova, I.E. Rjepina, V.I. Surikova, I. K. Ajvazovskog, V.D. Polenova, I.N. Kramskog i drugih. Pavel Petrovič je skupio više od 2000 slika, skica, crteža koji se i danas čuvaju u jednom od najposjećenijih muzeja Rusije – Državnoj Tretjakovskoj galeriji. S.I. Ščukin, poznati kolekcionar slika impresionista i radova postimpresionista, uspio je da skupi najbolje radove Renoara, Sislija, Degaa, Pikasa, Sezana i Matisa, i samim tim je obogatio kulturu naše zemlje novim imenima. Zahvaljujući podvižnicima i sakupljačima koji nisu bili ravnodušni prema umjetnosti, danas imamo rijetku mogućnost da se divimo remek-djelima svjetskog značaja. U današnje vrijeme je veoma teško sakupiti ozbiljnu i velelepnu kolekciju jer su cijene takvih umjetničkih djela veoma visoke, a osim toga neke radove je veoma teško naći i kupiti. Umjetnički radovi su rijetki, malo ko ih razumije, baš zbog toga je kolekcionarstvo veličanstvena misija, zahvaljujući kojoj se svijet popunjava novim talentima i kulturnim vrijednostima.

Valerij Fjodorovič Pustarnakov – kolekcionar koji je očaran i zadivljen umjetnošću realizma. Danas se u kolekciji Valerija Fjodoroviča nalazi više od petsto visoko ocjenjenih umjetničkih djela. „Realističko slikarstvo“, kako govori kolekcionar, „daje mogućnost uživanja ne samo u boji, nego i u formi naslikanog, što daje potpunije shvatanje sadržaja djela... Osim toga, realizam je pravac koji traži od umjetnika visoko profesionalno umjeće – ovladavanje crtežom, kompozicijom i bojom... I upravo to, po mom mišljenju, daje realizmu epitet najistinitijeg, najkonkretnijeg, najdubljeg i najosmišljenijeg pravca u umjetnosti...“

Osnovni zadatak pri formiranju kolekcije koji mi sebi zadajemo je sakupljanje ruske realističke škole s početka XX vijeka do danas, u onom obliku kako se ona hronološki razvijala. Trudimo se da nađemo djela koja najpotpunije otkrivaju specifičnosti i nacionalni kolorit naše zemlje. Važan kriterijum pri odabiru radova za kolekciju je nivo profesionalnosti izrade. Kako je govorio veliki umjetnik i mislilac Leonardo da Vinči: „ideja, misao, osjećanje u umjetnosti moraju biti obučeni u savršenu formu, izraženi cijelom kompozicijom, sve je veoma važno: crtež, forma, boja,  kolorit, ritam, tačka i linija. I samo harmonično grupisani svi oni zajedno mogu da dovedu do pravog remek-djela“. Umjetnici koji prate ove zahtjeve u svom radu stvaraju istinski dragocjena djela, zbog kojih profesionalci i poznavaoci umjetnosti vode pravi lov.

Osnovu kolekcije Valerija Fjodoroviča čine radovi lenjingradskih, odnosno peterburških umjetnika koji su stvarali i stvaraju od sredine prošlog vijeka do današnjih dana. Svi oni su učenici Peterburške umetničke akademije (Instituta I.E. Rjepina), nastavljači realističkih tradicija koje počivaju na radovima P.P. Čistjakova, I.E. Rjepina, I.I. Levitana i V.I. Surikova.  Djela koja su ušla u kolekciju Valerija Pustarnakova su raznolika po stilovima i žanrovima: mrtva priroda, portreti, pejzaži, tematske slike. Kako kaže sam kolekcionar: „želio bih da ovi radovi daju najpotpuniju predstavu o idejama, druševnim patnjama i težnjama plejade umjetnika koja je stvarala u XX vijeku...“. Zbog toga veliku važnost mi pridajemo smisaonom sadržaju slike. U kolekciji V. Pustarnakova široko je predstavljeno stvaralaštvo istaknutih umjetnika iz Peterburga: D.B. i A.D. Aljhovskih, I.M. Varičeva, B.I. Bratanjuka, V.D. i G.V Bernadskih, V.F. Zagonjeka, S.I. Smirnofa, N.N. Volodimirova, B.A. Semjonova, N.N. Galahova, O.S. Gadalova, V.I. Rejheta, M.D. Rubana, N.N Rjepina, I.G. i N.I. Savenko, O.A. Tenjajeva i drugih. Stvaralaštvo ovih majstora razlikuje se organskom savršenošću i majstorskom interpretacijom. Stvarajući svoja djela, oni ne kopiraju viđeno kao fotoaparat, a razmišljaju nad time, podvlačeći karakteristične crte vremena, osmišljavajući ih, dodajući u ono što slikaju svoje misli i osjećanja.

Na izložbi u Narodnom muzeju Crne Gore predstavljeni su rijetki radovi iz kolekcije Valerija Fjodoroviča, mnogobrojni pejzaži naše domovine, portreti istaknutih umjetnika i ličnosti iz oblasti kulture, mrtve prirode koje pokazuju nježnu i krhku ljepotu našeg svijeta, tematske slike koje najjasnije otvaraju posmatraču interese stvaraoca, omiljene motive i inspiraciju autora pri stvaranju djela.

Više od dvadeset umjetnika-realista, čiji su radovi široko predstavljeni u najvećim muzejima zemlje i odavno su ušli u istoriju i slikarsku riznicu ruske nacionalne umjetnosti - predstavljeni su na izložbi u Narodnom muzeju Crne Gore.

Muzika, poezija i slikarstvo su suština ljudskog duha. Bez likovnih umjetnosti život društva je nepotpun, suv i bez njih život nikad nije ni postojao. Brižljivo čuvajući najveća dostignuća umjetnosti, muzeji, galerije i kolekcionari stvarali su blagorodno tlo za rađanje novih talenata koji, oslanjajući se na iskustvo prethodnih pokoljenja, razvijaju kulturu i čuvaju njene najbolje tradicije.

Visoka umjetnost je tiha, neprimjetno djeluje na dušu, široko je obgrljuje i uzdiže nad svakodnevicom. Nadamo se da će ljepota predstavljenih radova na izložbi izazvati kod gledaoca istinsko estetsko zadovoljstvo.

.

Jekaterina Sapogova,

istoričarka umjetnosti,

Umjetnički rukovodilac izložbenih projekata o peredvižnjevcima

Sankt Peterburg

 

 

 

Samo preko umetnosti možemo izaći iz samih sebe, saznati šta vidi neko drugi iz tog sveta koji nije isti kao naš i čiji predeli bi nam ostali isto toliko nepoznatim kao oni na mesecu. Zahvaljujući umetnosti, umesto da vidimo samo jedan svet, naš, mi ga vidimo kako se umnožava i onoliko koliko ima originalnih umetnika, toliko ima svetova.  (Marsel  Prust)

 Pejzaž, kao samostalna likovna tema od davnina je zaokupljala maštu stvaralaca. Skoro da ne postoji umjetnik koji, bar u nekoj etapi svog stvaralačkog razvoja, nije potražio inspiraciju u prirodi, ili je ona bila dominanatan tematski izraz njegovog cjelokupnog stvaralačkog opusa. 

Upravo, većina umjetnika zastupljenih na izložbi Djela ruskih umjetnika iz kolekcije Valerija Pustarnakova, polazište i ishodište svojih likovnih preokupacija nalazi u pejzažu, preko kojeg, kroz heterogenost stilsko-jezičkih karakteristika i saobrazno personalnom temperamentu,  transponuju na slici svoje likovne vizije ostvarivši prepoznatljiv likovni identitet. Kao plod svojevrsne inspiracije prirodom, sjedinjujći se sa njom, umjetnik izvlači najsuptilnije vrijednosti koje priroda može da ponudi,  prenoseći na platno prefinjeni osjećaj čulnosti vizuelnog doživljaja.

Sve što je u prirodi moglo da pobudi pažnju, od širokih panoramskih vizura do pojedinačnih isječaka, rasplamsavalo je maštu umjetnika koji su svoj životni i stvaralački put vezivali za Sankt Peterburg i njegovu okolinu.

Radeći u plain-air-u, načelno odstupajući od mimetičkog prenošenja podataka, čisto likovnim sredstvima i lirskim zanosom u neposrednom kontaktu sa prirodom oni su ispitivali njenu ćudljivost i raspoloženje, prateći dinamiku  prirodnih fenomena u različitim godišnjim dobima, od proljećnog buđenja, zatalasanog žita u vrelini ljetnjih žega, zlatnog jesenjeg smiraja do zimskih melanholija. Radi se o umjetnicima različite generacijske pripadnosti, formiranim na temeljima poznatih majstora sanktpeterburških akademija tradicionalne   ruske realističke slikarske škole.

I pored različitih stilskih izraza, od realističkog, preko postupaka bliskih impresionističkoj poetici, do umjerene kolorističke ekspresije, ove stvaraoce povezuje ista duhovna i intelektualna motivisanost, čista i iskrena emocija proistekla iz njihovog uzbuđenja pred ljepotom velikog ruskog prostranstva.

Predstavljanje motiva nije bio jedini cilj umjetnika već i sredstvo pogodno da se u najboljem smislu iskaže fenomenološki sloj slike.   Posmatrani kroz optikum različitih vizura i kompozicionih rješenja, usklađenom lirskom osjećajnošću i zanatskom vještinom, raznoliki ruski krajolici, na slikama ovih majstora dočaravaju atmosferu prostranstava prekrivenih plaštom mira i spokoja, otkrivaju ljepotu morskog pirobalja, ljupkost srebrnih breza, šumovitih proplanaka, sibirskih tajgi i uralskih  predjela sačuvanih od civilizacijskih pošasti, idiličnost planinskih proplanaka, vizure Sankt Peterburga, urbanih gradskh cjelina, industrijskih zona, magičnu ljepotu Stare Ladoge sa dominantnim motivom crkve Sv. Đorđa, sunčane predjele Krima, rječna priobalja Neve, Volge, Vjatke...

Život ovih umjetnika bio je ispunjen putovanjima. U stalnom traganju za novim iskustvima i motivima inspiracije vraćali su se sa utiscima zabilježenim na skicama na  kojima je ovjekovječen veliki broj djela trajne i neprolazne umjetničke ali i dokumentarne vrijednosti.

U ovim „portetima prirode“ ogleda se različit pristup u likovnoj realizaciji koja se zasniva harmoniji tonskih i valerskih vrijednosti, koji se diferencira od blagih i pastelnih tonova postignutih lakim i lepršavim dodirom kista, do ekspresivne sugestivnosti postignute efektnim, intenzivnim potezima slikarskim nožem. Svjetlost, kao važan plastički element, koji oblicima mijenja formu, a boji sonornost i jasnoću, unosi atmosferu fluidnosti i mističnosti, radosti življenja, tuge, sjete i melanholije.        

U žanr scenama, ljudi pri svakodnevnim seoskim poslovima, vješto su ukomponovani u pitoreskne predjele, čineći sa njima neraskidivu cjelinu. Slobodnim potezima kičice umjetnici apstrahuju figure  na bojene mrlje, ili ih integrišu sa gustom fakturom tako da njihovo  prisustvo ne narušava sklad jasnoće i čistoće pejzaža.

Pored pejzaža i žanr scena na izložbi su prezentirane, u manjem obimu, ali ne i manje impresivne, figuralne kompozicije, portreti i mrtva priroda.

Figuracija je zastupljena kroz poetičnost i gracioznost ruskih balerina, čiji pokreti, izrazi lica i gipkost tijela, kao i njihova psihološka svojstva zrače otmenošću i toplinom. Igrom svjetlosti i kolorističkom harmonijom postignuta je treperava atmosfera koja likovima daje  lakoću i lepršavost. Portrete, pored umjetničke virtuoznosti, karakteriše psihološka nota.

Prefinjen osjećaj za ljepotu malih stvari iz neposrednog okruženja, koja počiva na intimnim trenucima čovjekove svakodnevnice, otkrivamo na slikama mrtve prirode. Uravnoteženim i skladnim kolorističkim i valerskim međuodnosima, koji dočaravaju materiju i brižljivo odabranih predmeta, one su oplemenjene poetičnim štimungom i daju ovim komozicijama utisak sklada i harmoničnosti.

Na izložbi je prezentirano 24 umjetnika čija su djela nastala u periodu od početka druge polovine XX vijeka do danas, koja su realizovana   u tehnici ulja, akvarela i pastela. Važno je istaći da kolekcija gospodina Valerija Pustarnakova (Валерий Федорович Пустарнаков) danas broji više od 400 umjetničkih djela savremenih peterburških umjetnika. Stilski dosledni likovnom jeziku poetizovanog realizma inspirativno izvorište ovih umjetnika je sanktpetersburški areal koji je istančanim senzibilitetom njihove lirske poetike uzdignut do univerzalnih vrijednosti.

Predstavljeni autori su priznati ruski umjetnici i akademici: Valentin Bernadski, Genadij Bernadski, Vasilij Bratanjuk, Ivan Varičev, Nikolaj Volodimirov, Oleg Gadalov, Nikolaj Galahov, Vječeslav Zagonek, Irina Maslenikova, Viktor Rejhet, Nikolaj Rjepin, Margarita Ruban, Ivan Savenko, Nikolaj Savenko, Boris Semjonov, Sergej Smirnof, Oleg Tenjajev, A.D.Aljhovski, B.D. Aljhovski, M.A. Gracaj, P.V. Kranc, M.G. Moroz, B.F. Fedorov. Njihova djela nalaze se u mnogim ruskim muzejima kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.

Prezentacija ove izložbe ima izuzetnu važnost, jer crnogorska publika ima priliku da se neposredno upozna su djelima savremene ruske likovne scene, koja upečatljivo dočarava širinu ruske kulture, i emanira bogatstavo duše i duha  ruskog čovjeka.

.

Snežana Ivović, viši kustos – istoričar umjetnosti

 

  


 

*       *       *       *       *

.

Stalna postavka Umjetničkog muzeja >>>

.

Atelje DADO >>>

na početak

Istorijski, Umjetnički i Arheološki muzej u Vladinom domu

Muzej kralja Nikole

 

Njegošev muzej Biljarda

 

Etnografski muzej

 

Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić

 

Mauzolej crnogorskih vladara u dvorskoj crkvi na Ćipuru

 

Njegošev mauzolej na Lovćenu

 

Mauzolej Vladike Danila na Orlovom kršu

 

Lapidarijum u dvorištu Biljarde

 

Reljefna karta Crne Gore

 

Njegoševa rodna kuća

 

 

Copyright © Narodni muzej Crne Gore & A.Berkuljan